Kada se javiti logopedu?

Kao roditelji, svakodnevno pratimo razvoj svog djeteta – od prvih koraka do prvih riječi. Dok su neke faze jasne i očekivane, druge mogu izazvati pitanja i nedoumice. Jedno od područja koje često zabrinjava roditelje je govorni i jezični razvoj djeteta. Kada je riječ o teškoćama u komunikaciji, mnogi se pitaju: Je li ovo samo faza ili je vrijeme da potražimo stručnu pomoć? 

Danas, 6. ožujka, na Europski dan logopedije, razgovarale smo o tome sa Majom Boc, mag.logoped, te ju zamolile da nam odgovori na navedena pitanja. 

Ako ste ikada postavljali pitanje "Trebamo li posjetiti logopeda?", ovaj članak će vam pružiti korisne informacije i smjernice kako donijeti najbolju odluku za vaše dijete.

Iz slikovnice: “Pino igra bojama i glasovima”

Tko je logoped?

LOGOPED je stručnjak koji se bavi prevencijom, otkrivanjem, dijagnosticiranjem i terapijom poremećaja koji se javljaju na području komunikacije, razumijevanja, izražavanja, izgovora glasova, čitanja, pisanja, tečnosti govora, gutanja, hranjenja... Najčesće je zaposlen u zdravstvenim ustanovama, školama, vrtićima, logopedskim kabinetima, savjetovalištima, centrima za rehabilitaciju i sl. Iako je logoped stručnjak koji provodi logopedsku terapiju sa svim uzrastima, najčešće se njegove intervencije povezuju sa provođenjem terapije u djece. Danas je potreba za logopedskim uslugama u sve većem porastu, naročito kod dječje populacije.

Stoga nije čudno da se gotovo svaki drugi roditelj u nekom trenutku razvoja svog djeteta zapita treba li se obratiti logopedu.

Prva komunikacija

Odmah po rođenju djeteta započinje roditeljska uspostava komunikacije s djetetom. Prve komunikacije su vezane uz zadovoljavanje djetetovih osnovnih potreba-hranjenje, presvlačenje i sl.. Već u tom najranijem razvoju ukoliko se kod djeteta uoče teškoće u hranjenju i gutanju poput boli pri gutanju, često zakašljavanje, pojačano slinjenje ili vraćanje hrane unatrag poželjno je uz savjetovanje sa liječnikom obratiti se i logopedu.

Kako dijete raste trebao bi se širiti i repertoar ponašanja kojima komunicira s okolinom. Ukoliko se u ranoj dobi dijete ne odaziva na vlastito ime, ne ostvaruje kontakt očima i imate osjećaj kao da gleda kroz Vas, ne koristi jednostavne geste, poput „pa-pa“, ne prati Vaše pokazne geste poželjno je obratiti se logopedu kako bi se provjerile djetetove komunikacijske vještine.

Prva riječ sa značenjem najčešće se javlja oko 12. mjeseca starosti. Potrebno je razlikovati prvu riječ sa značenjem od faze brbljanja koja joj prethodi. Brbljanje je djetetova priprema, vježba pokreta govornih organa i glasanje koje dijete proizvodi te u toj fazi za njega nema nikakvo značenje. Prva riječ ne mora nužno biti točno izgovorena, ali ukoliko ju dijete uvijek koristi kako bi ispunilo svoj cilj, ona za njega ima značenje. Primjerice, ako dijete kaže „kok“ svaki puta kada želi sok to je njegova riječ sa značenjem „daj mi soka, žedan sam.“ Ukoliko dijete još nije progovorilo dok njegovi vršnjaci koriste rečenice potrebno je obratiti se logopedu.

Govor djeteta se postupno razvija kako se razvijaju i sazrijevaju njegovi govorni organi, artikulatori. Glasovi se razvijaju postupno od jednostavnijih prema složenijima. Naravno, kao i u cjelokupnom djetetovom razvoju i ovdje treba uzeti u obzir da svi dobni okviri variraju od djeteta do djeteta te se tolerira kašnjenje od 3 mjeseca od zadanih okvira. U prilogu je razvojna linija glasova hrvatskog jezika.

Pravilan izgovor i vještine sukladno dobi djeteta

Dijete u dobi od pet i pol ili šest godina trebalo bi imati pravilan izgovor SVIH glasova. Pravilan izgovor glasova važan je preduvijet za lakše usvajanje početnog čitanja i pisanja.

Osim pravilnog izgovora glasova dijete do polaska u školu treba usvojiti niz znanja i vještina koje su preduvjet za ovladavanje vještinama čitanja, pisanja i računanja te usvajanja nastavnih sadržaja.

U sljedećoj shemi prikazan je razvoj nekih od potrebnih vještina te dob u kojoj se one počinju razvijati.

Sve navedene vještine dio su djetetovog jezično-govornog razvoja te ukoliko uočite kašnjenje u pojavi neke vještine obratite se za savjet logopedu.

Riječ za kraj

Promatrajte svoje dijete u njegovoj okolini, pratite njegov način komunikacije, ali i komunicirajte s njime. Pružite mu poticajnu, podržavajuću okolinu jer je ona osnova zdravog jezično-govornog razvoja. Djeca koja čuju veću količinu jezika- priča, opisa, razgovora, djeca koja imaju stalne dnevne rutine, koja su izložena društvu, igri (ne igri na ekranima), najbolje uče o jezičnim i govornim sposobnostima. Imaju najviše prilike za vježbu i „brušenje“ svojih jezično-govornih vještina. Čitajte zajedno slikovnice, komentirajte okolinu, provodite vrijeme zajedno u raznim aktivnostima jer je to vrijeme nenadoknadivo i neprocjenjivo.

 Maja Boc, mag.logoped

Literatura:

Posokhova: Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece, 2008., Ostvarenje

K. Apel, J.J.Masterson, prilagodila I.Posokhova: Jezik i govor od rođenja do 6. Godine, 2004., Ostvarenje